|
|
LIFESTYLE
više >>>
Fitness
i srčani monitoring
Brzina otkucaja srca pouzdano pokazuje reakciju organizma na opterecenje.
Na toj cinjenici zasniva se SRCANI MONITORING - pracenje frekvencije
srca u cilju odredivanja trenutne razine opterecenja, odnosno,
odredivanje optimalnih raspona (zona) opterecenja obzirom na trenažni
cilj.
 Zdravo
srce je vrlo djelotvorno. Po principu ekonomicnosti, ono radi
brzinom potrebnom za savladavanje tocno odredenog napora: dok
spavate, frekvencija je najniža, dnevni puls za uobicajene
poslove vec je viši, a svaki veci napor izaziva srce na razmjerno
pojacan rad. Tako brzina otkucaja srca pouzdano pokazuje reakciju
organizma na opterecenje. Na toj cinjenici zasniva se SRCANI MONITORING
- pracenje frekvencije srca u cilju odredivanja trenutne razine
opterecenja, odnosno, odredivanje optimalnih raspona (zona) opterecenja
obzirom na trenažni cilj.
Prosjecni
puls u mirovanju iznosi oko 70 - 80 otkucaja u minuti. Osobe s
boljom kondicijom imaju razmjerno niži puls u mirovanju.
Zamislite sebe kako iz mirne šetnje ulicom, odjednom potrcite
za autobusom. Ako ste udaljenost savladali uz veliki trud i pri
tom ostali bez daha (nadam se i stigli na autobus), vaše
srce je iz normalnog dnevnog ritma moralo pojacati svoj rad do
maksimalno podnošljivog opterecenja - max HR ( maximal Heart
Rate). Oduzmete li svoje godine od broja 220, saznat cete koliko
iznosi vaš max HR - maksimalni srcani puls. Ako imate
30 godina (220 - 30 = 190), pri najvecem fizickom opterecenju
koje možete podnijeti, srce ce kucati otprilike 190 puta
u jednoj minuti. Tijelo cete izložiti izuzetnom stresu i
ekstremnom zamoru (sportaši to cine gotovo svakodnevno).
Takve napore možemo svrstati u rang natjecateljskih, što
pretpostavlja sustav treninga primjeren trenutnoj kondiciji sportaša
i cilju koji žele postici.
Kokosovo
mlijeko za zdravo srce
Ljudi sa srcanim oboljenjima mogu smanjiti rizik od srcanih  komplikacija
redovitim pijenjem kokosovog mlijeka, tvrdi se u najnovijoj studiji
indijskih znanstvenika.
Eksperimenti
provedeni na štakorima na sveucilištu u Kerali u Indiji
pokazali su da su primjerci kojima je davano kokosovo mlijeko
imali vecu otpornost na srcane udare. Pokusi su izvedeni na 24
štakora podijeljenih u dvije grupe, od kojih je samo jednoj
davano kokosovo mlijeko. U njihovoj krvi je pronadeno vrlo malo
kolesterola, a i oštecenja na srcu kod te skupine štakora
su bila znatno manja. Tim znanstvenika koje predvode Dr. T. Rajamohan
i Dr. P. Anurag smatraju da je tajna u kalciju, magneziju i kaliju,
mineralima kojima je kokosovo mlijeko bogato. Izvor:
Info Asian News Service
Biotehnologija
i jestiva cjepiva
Biotehnologija i genetski inženjering, koji cesto osuduju
udruge za zaštitu okoliša i potrošacke udruge,
mogu spasiti (i vec spašavaju) milijune života širom
svijeta.
Iako
je njihov razvoj tek poceo, jestiva cjepiva ce godinama biti podvrgnuta
strogim ispitivanjima prije nego što bude dopuštena
 njihova
prodaja. Zahvaljujuci biotehno- logiji i mogucnosti dodavanja
korisnih gena gotovo neogranicenom broju biljaka (od repice i
duhana do krumpira, rajcice i banane) znanstvenici pokušavaju
proizvesti jeftina i stabilna cjepiva u jestivu obliku - i tako
pobijediti bolesti.
Na
taj nacin mogla bi se stvoriti cjepiva za bolesti poput kolere,
tuberkuloze i hepatitisa od kojih svake godine umiru milijuni
ljudi, ukljucujuci i mnogu djecu u zemljama u razvoju.
Uz
to, danas postoje realni izgledi da ce stoljetna borba covjecanstva
protiv malarije uskoro biti završena zahvaljujuci prošlogodišnjem
uspjehu u stvaranju prvog transgenetskog komarca u svijetu. Zasad
se ne nazire kraj varijantama mogucih primjena biotehnologije
u borbi protiv bolesti. U Brazilu se korijen duhana koristi za
masovnu proizvodnju cjepiva protiv škorpionskog ugriza koje
ce se možda moci ubrizgati u voce.
Kava
bez kofeina nije tako bezazlena
Nove studije upucuju da kava bez kofeina nije i bez posljedica
na zdravlje, naime kod žena povecavaju rizik od razvitka
reumatodinog artritisa.
Kod reumatoidnog artritisa, imunološki sustav napada zglobove,
 uzrokujuci
bol, ukocenost i upalu.
Kava bez kofeina može kod žena povecati rizik razvitka
reumatoidnog artritisa, tvrdi se u dvjema studijama prezentiranima
na godišnjem sastanku American College of Rheumatology.
"Zakljucili
smo da je konzumiranje kave bez kofeina važan rizicni faktor
u razvoju reumatoidnog artritisa", rekao je jedan od autora
studije dr. Ted R. Mikuls, profesor sa Sveucilišta Alabama
u Birminghamu te dodao: "Gledajuci na globalnu popularnost
kave, naši nalazi mogu pomoci u poboljšavanju opceg
zdravlja".
Istraživaci
su pratili više od 31.000 žena u dobi od 55 do 69 godina
ukljucenih u "Iowa Women's Health Study" koja je provodena
u periodu od 1986. do 1997. Zatim su usporedeni slucajevi 158
žena kod kojih se razvio reumatoidni artritis i onih kod
kojih se bolest nije pojavila. Žene koje su pile cetiri ili
više šalica kave bez kofeina dnevno imale su više
nego dvostruko vecu šansu za razvoj reumatoidnog artritisa,
ustanovili su dr. Mikuls i njegove kolege. Medutim, žene
koje su pile više od tri šalice caja imale su 60 posto
manje šansi za razvoj bolesti. Istovremeno nije ustanovljena
nikakva veza izmedu konzumiranja normalne kave s kofeinom i razvoja
reumatoidnog artritisa.
Žene
imaju više moždanih stanica
Ženski mozak ima više stanica na podrucju koje nadzire
mentalne procese poput prosudbe, osobnosti, planiranja i radne
memorije, pokazalo je istraživanje.
 Skupina
znanstvenika sa sveucilišta "McMaster" iz Ontarija
(Kanada), otkrila je da žene imaju 15 posto vecu gustocu
stanica u ceonom režnju koji kontrolira takozvane više
mentalne procese.
Medutim,
kod žena te stanice odumiru brže nego kod muškaraca
pa je gustoca stanica u starosti slicna u oba spola. Još
se ne zna tocno kako to utjece na sposobnosti, ako uopce ima ikakav
utjecaj, rekla je voditeljica istraživanja Sandra Witelson
za BBC News Online.
Rezultati
istraživanja predstavljeni su na sastanku Društva neurologa
u San Diegu.
Dr.
Tonmoy Sharma, psihijatar u bolnici "Stonehouse" u Dartfordu,
kaže kako veca gustoca stanica ne znaci da su žene sposobnije
od muškaraca: "Žene imaju manji mozak, ali kad
je rijec o mentalnim sposobnostima medu muškarcima i ženama
nema razlika. Vecom gustocom stanica, priroda osigurava ženama
iste sposobnosti unatoc manjem mozgu".
Dr.
Sharma upozorava da su žene podložnije neurodegenerativnim
bolestima možda baš zato što u starijoj dobi njihove
moždane stanice brže odumiru.
Alzheimerova
bolest cešca je medu ženama. Ali, u obzir se mora uzeti
mnoge faktore. Dr. Richard Harvey, direktor odjela za istraživanja
britanskoga Društva oboljelih od Alzheimerove bolesti rekao
je za BBC News Online kako je najvažniji faktor cinjenica
da žene žive znatno duže od muškaraca.
Izvor:
HINA/BBC Online
naprijed
>>>
|
