|
|
LIFESTYLE
više >>>
ŠTO
NAM SE DOGAÐA U SNU?
Mozak nikada ne spava
Dok
spavamo, naš mozak obraduje informacije koje cemo upotrebljavati
dok smo budni, a možda i necemo. Nove studije znanstvenika
koji proucavaju san objavljene u casopisu "Science"
donose razlicite zakljucke
Robert
Stickgold, profesor s odsjeka za psihijatriju Medicinskog fakulteta
Harvard, vodio je istraživanje koje, kako on vjeruje, dokazuje
da mozak nocu radi. "Mozak uzima informacije i pomaže
nam da ih oblikujemo tako da ih možemo razumjeti", rekao
je  Stickgold.
"Razumjeti složenost svijeta jedna je od najtežih
zadaca našega mozga, a da bi je obavio, treba mu više
vremena nego što ga ima dok smo budni."
Na suprotnoj strani je Jerome Siegel, istraživac iz Centra
za ispitivanje spavanja Odsjeka za veterane pri Sveucilištu
California u Los Angelesu. Siegelova analiza, koja je obuhvatila
desetke studija o snu i ucenju, nije pronašla dokaze da u
snu mozak obavlja bilo kakvu važnu zadacu. "Odavno postoji
niz teorija o spavanju i snovima", rekao je Siegel.
"Prije
nekoliko stotina godina ljudi su govorili da u snu dolazimo u
dodir s precima. Najnovije teorije koje su donekle prihvacene
govore da naš mozak rješava probleme i pomaže nam
uciti. Za to nema dokaza." Obojica znanstvenika tvrde da
su njihovi dokazi cvrsti. U Stickgoldovu eksperimentu ljudi su
morali riješiti niz složenih problema, a nakon nekoliko
dana, provjerena su rješenja. Nekima je dopušteno da
dodu u REM fazu (najdublji san), dok su drugi održavani budnima.
Stickgold kaže da su osobe kojima je dopušteno da se
naspavaju, postigle bolje rezultate od onih koje se nisu naspavale.
On tvrdi da njegovo istraživanje pokazuje kako dio mozga
uz pomoc pamcenja proizvodi snove dok drugi dio upija nove informacije,
razvrstava ih i pomaže mozgu da ih razumije.
U najjednostavnijem obliku, Stickgoldovo istraživanje pokazuje
da tvrdnja kako se osobe koje usnu misleci na problem probude
s rješenjem, ima znanstvenu podlogu. Siegel ima drugo objašnjenje
Stickgoldova eksperimenta: "Kad osobi oduzmete mogucnost
REM sna, ona ce biti pod jakim stresom, a taj stres uzrokuje lošije
rezultate." Životinje podvrgnute slicnom testu, rekao
je Siegel, ponašale su se onako kako bi Stickgold ocekivao.
No, kad je pronaden manje stresan nacin sprjecavanja životinja
da padnu u REM fazu, životinje koje su se dobro naspavale,
nisu bile ništa bolje od njih, rekao je Siegel. Podijeljeni
su i promatraci.
"Ocito je da nam mozak pomaže uciti i obradivati informacije
dok spavamo", rekao je Russ Carter, psihijatar iz instituta
"Leonard" u Austinu (Teksas). "Svaki student koji
ode na dovoljno ispita, zna da ima bolji pristup informacijama
u vlastitom mozgu ako se dobro naspava." Linda Sveena, koja
istražuje san na sveucilištu Ohio, podupire drugu stranu:
"Znamo da ljudi bolje rješavaju zadace kad se naspavaju,
ali ne znamo obraduje li njihov mozak informacije dok spavaju.
Dokaza je vrlo malo." Iako se razilaze u vecini pojedinosti,
svi se istraživaci slažu s tim da nije zdravo premalo
spavati.
SVJETSKI
ASTRONOMI OKUPLJENI NA ZAJEDNICKOM ZADATKU.Otkrivena najveca crna
rupa u našoj galaksiji
Medunarodni
tim znanstvenika na europskom Južnom opservatoriju, koji
se nalazi na planini Paranal u Cileu, proucava zasad najvecu crnu
rupu u našoj galaksiji
Astronomi
su ustanovili da je crna rupa u našoj galaksiji cak cetrnaest
puta veca od naše zvijezde Sunca. Dosad najvece crne  rupe
tog tipa tek su sedam puta vece u usporedbi sa Suncem. Crne rupe
su supergusti svemirski objekti koji funkcioniraju kao gravitacijski
bunari. Jednom kad se nade u dometu gravitacijskog polja crne
rupe, sve, cak i svjetlost, ne može se više spasiti.
Velike crne rupe obilježje su prostora u središtu galaksija,
a nazivaju se supermasivnim crnim rupama te mogu sadržavati
milijune, a neki tvrde cak i milijarde bivših zvijezda. Jedna
takva, pretpostavlja se, cini sidrište Mlijecnog puta. Supermasivne
crne rupe s najviše energije, koje aktivno gutaju svu materiju
u svojoj blizini i šire rendgensko zracenje u svemir, nazivaju
se kvazari. Najveci broj kvazara su vrlo, milijardama godina,
stari svemirski objekti i nalaze se milijardama svjetlosnih godina
daleko od našeg planetarnog sustava.
Novootkrivena crna rupa jedna je iz posebne skupine svemirskih
objekata koje astronomi klasificiraju kao mikrokvazare. Ponašaju
se kao minijaturne inacice velikih kvazara - gutaju materiju i
zdušno isijavaju rendgenske zrake iz superzagrijanih plinova
koji dosežu brzinu svjetlosti u trenutku kad ih crna rupa
konzumira. Mikrokvazari energiju najcešce uzimaju iz zvijezde
partnera te zapravo cine konfiguraciju poznatu kao binarni zvjezdani
sustav. Prvi takakv binarni sustav s crnom rupom otkriven je 1994.
godine i nazvan je GRS 1915+105. Nalazi se nešto više
od cetrdeset tisuca godina daleko od našeg planeta u središtu
Mlijecnog puta. Plinovi i prašina koje u središtu galaksije
ima dosta zaklanjaju nam pogled na tu svemirsku pojavu, no možemo
jasno vidjeti njihovo rendgensko zracenje.
Uredaj u Paranalu ima promjer leca od 820 centimetara i naziva
se Vrlo velikim teleskopom. Promatranje infracrvene svjetlosti
koja nam dolazi iz svemira omogucava astronomima proucavanje kemijskog
sastava zvijezda davatelja materije u binarnim sustavima s crnom
rupom. Na temelju tih podataka može se prilicno tocno procijeniti
masa i velicina te zvijezde i obližnje crne rupe.
Astronomi kažu da zasad najvecu crnu rupu u našoj galaksiji
materijom "hrani" zvijezda relativno male mase. Analiza
orbitalnog kretanja zvijezde, u kombinaciji s procjenom njene
mase, omogucava proracun mase i same crne rupe. No, kako se crnu
rupu zapravo ne može vidjeti, sve to još uvijek nije
i apsolutno cvrsti dokaz o njenom postojanju. Unatoc tome što
još nitko nije dokazao postojanje crne rupe, istraživanja
najveceg takvog objekta u Mlijecnom putu provode astronomi Jochen
Greiner i Mark McCaughrean s Astrofizickog instituta iz njemackog
grada Potsdama i Jean-Gabriel Cuby s europskog Južnog opservatorija
u Cileu. Izvor: Slobodna
Dalmacija
2005.
Kinezi u svemiru
Vec
godinama najmnogoljudnija zemlja svijeta iz znanstvenih i politickih
razloga pokušava razviti vlastiti svemirski program. Prvi
kineski satelit lansiran je još 1970., ali sve do kasnih
devedesetih kinesko istraživanje svemira bilo je hendikepirano
mnogobrojnim neuspjesima
Jedna
raketa-nosac tipa "Dugi marš" eksplodirala je nakon
 lansiranja
1995. ubivši šestoclanu obitelj. 1996. još jedna
raketa je eksplodirala, a krajem godine je isti tip rakete smjestio
komunikacijski satelit vrijedan 120 milijuna dolara u pogrešnu
orbitu i ucinio ga neupotrebljivim.
Medutim, danas kineska uspješnost u lansiranju satelita prelazi
90 posto. Komercijalni svemirski program je toliko uspješan
da je Europska svemirska agencija unajmila za svoje instrumente
prostor na dvije sljedece rakete koje ce Kinezi lansirati.
Tijekom 1999. uspješno su lansirane rakete iz programa "Shenzou";
u drugoj raketi iz te serije bili su majmun, pas, zec i puževi.
"Moramo biti sigurni da ce astronauti biti 100 posto sigurni
nakon lansiranja", istaknuo je Liang Sili iz Kineske akademije
nauka u intervjuu za "China Daily".
Iduce godine je prema "bijeloj knjizi" (nacrtu programa
svemirskih istraživanja) planirano lansiranje još tri
satelita za meteorološko osmatranje, proucavanje oceana i
ispitivanje resursa tla.
Zamjenik ravnatelja kineske državne svemirske agencije, Sun
Laiyan, bez navodenja detalja potvrdio je da letovi u svemir s
ljudskom posadom cine dio plana do 2005. i da je nakon toga u
planu slanje ljudi na zemljin satelit.
Liang Sili u svom intervjuu predvida: "Za covjecanstvo ce
u 21. stoljecu iskorištavanje svemira biti bitno poput elektricne
energije i nafte u 19. stoljecu." Medutim, kineski službenik
iz Ministarstva vanjskih poslova Huang Huikang izražava bojazan
od vojne eksploatacije svemira: "Moram istaknuti da neke
svjetske sile nastoje militarizirati svemir, a ne mirnodopski
istraživati njegove resurse. Još jedna utrka u naoružanju
je u svemiru pocela 1998. i na to moramo paziti." Izvor:
Slobodna
Dalmacija
Povratak
prirodi, prirodnim materijalima i bojama trend je koji zahvaca
sve segmente života pa i estetske stilove, predmete za uredenje
kuce.
Namještaj
od ratana, bambusa, komušine i šiblja nije namijenjen
 samo
terasama i zimskim vrtovima, vec i najfinijem salonu. Dizajn ovoga
na slici potpisuje njemacka tvrtka, proizveden je u Poljskoj od
materijala s Dalekog istoka, a u Hrvatsku ga je uvezao Ambientin
izlagac poduzece "Benkom". Domaca tvrtka "medimurjeplet"
iz Cakovca na Ambienti je pokazala izmedu ostaloga i ove stolce
od šiblja, koji su rucno obradeni s više slojeva boje,
koji se postupno skidaju kako bi se dobio dojam da je namještaj
star i ispran. Oronulost, kao dio prirodne jednostavnosti, takoder
je u modi.
Riba
za bolje raspoloženje
Švedski znanstvenici tvrde da riblje ulje može izlijeciti
psihicke poremecaje poput depresije i disleksije.
Riblje
ulje sadrži sastojke korisne za rad moždanih stanica,
a prema istraživanju, najbogatije tim sastojcima je lososovo
i  skušino
ulje. Znanstvenici su i prije smatrali da konzumacija ribe može
umanjiti ili sprijeciti psihicke poremecaje, a osim toga, vec
je i prije dokazano je da pomaže boljem pamcenju. Podatak
da je depresija relativno rijetka bolest u Japanu, koji je poznat
po velikoj konzumaciji ribe, daje dodatnu potvrdu ovom istraživanju.
Osim što pripomaže radu sivih stanica, prehrana bogata
ribom pridonosi i jacim noktima, sjajnijoj kosi i zdravijem izgledu
kože.
Izvor:
YahooHealths
Japanci
najpospaniji narod na svijetu
Ako
je vjerovati istraživanjima japanskih znanstvenika, stanovnici
Zemlje izlazeceg sunca najpospaniji su narod na svijetu. Za takvo
što nije kriv pretjerani rad koliko pogrešna prehrana.
Rezultati istraživanja poprilicno su uznemirili tamošnje
ministarstvo zdravlja koje je vec sacinilo stroge planove za zdrav
život:  umjesto
hamburgera — sushi, ne raditi više od 12-14 sati dnevno,
svakog dana meditirati, jutarnja vježba, izbjegavanje alkohola
(pogotovo nakon posla), smanjiti ovisnost o pokeru i igricama,
i sada ono najbolje: ustajanje u cik zore buduci da prve jutarnje
zrake pozitivno utjecu na psihu covjeka.
Scena u kojoj poslovni tipovi kunjaju dok se voze u brzoj podzemnoj
— i to tako da jedan drugome drijemaju na ramenu, a treci
dežura kako ne bi propustili stanicu — odavno se vec
preselila iz rubrike "vic dana" ravno na stol Ministarstva
zdravlja. Prema izvješcu japanskog lista "Asahi Shimbun",
najviše od kronicne neispavanosti pate poslovni ljudi: 60
posto stanovništva stalno je pospano, 40 posto ima problema
s ustajanjem, a 14 posto nadobudnih Japanaca uzima tablete za
spavanje prije odlaska na pocinak.
Nadalje, Japanci spavaju u prosjeku 6,6 sati. Jedan od cetvero
Japanaca ima osjecaj da nije dovoljno spavao, a što je najgore,
neispavanost potice depresiju i stres, koji vrlo cesto vode do
samoubojstva. A sada najporazniji rezultat: Japanci ne rade baš
toliko puno koliko se drugima cini (rekord od 41,7 sati tjedno
ipak drže Amerikanci, dok su Japanci tek na drugome mjestu
(37,3 sati tjedno), a broj pretilih se u posljednje dvije godine
gotovo udvostrucio.
naprijed
>>>
|
|
