Dana 14.
7. 2010. godine preminuo je član naše franjevačke provincije Bosne Srebrene fra
Tomo Buljan u Sućurju. Datum i vrijeme mise zadušnice i sprovoda bit će naknadno
objavljen.
Fra
Tomo Buljan, sin Stipe i Ane r. Mihaljević, rođen je 3. 3. 1941. u Kablićima,
župa Ljubunčić. Osnovnu školu završio je u Priluci i u Livnu, a srednju u Franjevačkoj
klasičnoj gimnaziji u Visokom. Franjevački habit obukao je 14. 7. 1960. u Kraljevoj
Sutjesci, gdje je položio i prve zavjete 15. 7. 1961. Bogosloviju je studirao
u Visokom (1963. – 1965.) i u Sarajevu (1965. – 1968.). Svečane zavjete je položio
u Sarajevu 2. 1. 1967. Za svećenika je zaređen 9. 7. 1967. u Varešu.
Pastoralnu
djelatnost započeo je kao kapelan u Ivanjskoj u srpnju 1968. godine, gdje ostaje
do 1971. godine. Sljedeće godine je vikar na Gorici a 1973. kapelan u Livnu. Potom
je obnašao službu župnika u Vidošima od 1973. do 1981. Potom je opet kapelan
kratko vrijeme u Novom Šeheru (1981. – 1982.), pa župnik u Ivanjskoj od 1982.
do 1988. Od srpnja 1988. je župnik u Sokolinama do 1992. Po izbijanju rata, boravio
je kratko vrijeme u Livnu; u lipnju 1993. je privremeno u Münsteru, a potom je
premješten u Mörs u Njemačkoj do 1994. godine.
Od
1994. do 2000. je u Blaškovcu kod Zagreba gdje je boravio i vršio službu samostalnog
kapelana u kući časnih sestara. Iz Blaškovca je došao u Bosnu i Hercegovinu, kratko
vrijeme bio u Bugojnu, potom u Sućurju na Hvaru, pa u Livnu u župi sve do 2009.
Nakon toga prelazi u samostan na Gorici, da bi od ožujku 2010. pa sve do svoje
smrti vršio službu župnog vikara u župi Uskoplje / Gornji Vakuf.
Dana,
29.lipnja 2010.godine, održana je Skupština HDZ-a 1990, temeljnog ograka Vidoši.
Skupština je donijela jednoglasnu odluku o zajedničkom istupanju iz članstva HDZ
1990, te je izabrala izvršni odbor u sastavu: Zoran Jurkić, Vjekoslav Mamić,
Jakov Perković, Mate Perković, Mirko Mišić, Igor Jozić, Pero Brešić i Mladen Vukoja,
koji će koordinirati rad svih članova koji su istupili iz HDZ-a 1990.
HDZ
1990 se deklarirao kao narodna stranka čiji se program temelji na načelima demokracije
i civilizacije. O kakvoj se demokratskoj, civiliziranoj, narodnoj, socijalnoj,
suvremenoj, državotvornoj i europskoj stranci radi svjedoče fizički i verbalni
napadi na članove OO HDZ-a 1990 Livno, a koji se nisu slagali s politikom vodstva
stranke.
Napadi
na crkvu i svećenike na sjednicama OO HDZ 1990 postali su uobičajena pojava. Stranka
koalira s NS RZB i SDP-om, iako se radi o strankama koje su posve različitog ideološkog
opredjeljenja. Borba za fotelje, a prije svega upravne i nadzorne odbore, davanje
novca iz županijskog proračuna svojim zaslužnim članovima, te izbacivanjem iz
stranke trojice naših vijećnika koji su javno na sjednici Općinskog vijeća Livno
podržali HRT HB jer nisu htjeli deklarativno podržati HRT HB, a što je tražio
OO HDZ 1990 i sam vrh stranke s Božom Ljubićem.
Vodstvo
Općinske organizacije HDZ-a 1990 Livno zaboravilo je na izborna obećanja koja
su dali prije izbora 2009. i 2008.godine. Svojim dosadašnjim radom stranka se
u potpunosti otuđila od članstva i naroda. Osobni interesi pojedinaca iz vrha
stranke, a koji obnašaju dužnosti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Hercegbosanskoj
županiji prevladali su u odnosu na opće interese, te su tranku udaljili od njenih
proklamiranih ciljeva, a koje proizlaze iz Statuta i Programske deklaracije.
Ovakvo
stanje i odnos prema našem članstvu, a prije svega prema našem temeljnom ogranku,
doveli su do unutarstranačkih podjela. Predsjednik temeljnog ogranka Vidoši, dr.
Ivica Jozić, iskoristio je stranku za svoje osobne interese. Nije sazivao
sjednice temeljnog ogranka, određivao je kandidate za županijsku listu bez znanja
i suglasnosti temeljnog ogranka, a da stvar bude još gora odredio je svog brata
Darka. Njih dvojica ostvarila su svoje političke ciljeve, a kao nagradu za svoj
rad dobili su temeljni ogranak bez članstva. Stranka to sam ja! Temeljni ogranak
Vidoši nikada nije i neće podržavati politiku osobnih interesa.
Mi,
članovi HDZ-a 1990 temeljnog ogranka Vidoši, nas 44 ne želimo svojim članstvom
u HDZ-u 1990 podupirati i legalizirati ovakvu politiku stranke. Podupiremo i zagovaramo
politiku ujedinjenja političkih stranaka s hrvatskim predznakom, a prije svega
politiku ujedinjenja dva HDZ-a, te se suprostavljamo svim podjelama unutar hrvatskog
korpusa, jer se samo na taj način možemo izboriti za jednakopravnost s druga dva
naroda u BiH. Iz tih razloga zajednički istupamo iz HDZ-a 1990. Dr. Ivici Joziću
i njegovoj trojici članova iz Vidoša želimo uspjeh u životu i radu!
BUNA
PROTIV DŽAMIJE Minareta ovdje nije bilo ni za turskog vakta
Sve
je počelo u nedjelju 13. lipnja, na bladan svetog Ante. Katolici iz zaseoka Sturba
zamijetili su da je srušena jedna stara zgrada i na njezinim temeljim počelo zidanje
novog objekta. A pošto su načuli da Islamska zajednica Livna tu planira graditi
džamiju, glas o novoj livanjskoj baušteli (jednoj od rijetkih u ovoj općini) veoma
brzo pronio se Vidošima, župi i mjesnoj zajednici kojoj pripada Sturba.
I
dok su Vidošani pričali o čemu se radi, na desnoj obali Sturbe niklo je za četiri
dana prizemlje i pola kata novog zdanja dimenzija 10x10 m. A onda eksplodiralo.
Povuđeni glasinama da će se tu praviti džamija, Hrvati iz Vidoša su se pobunili
tražeći objašnjenje od općinskih vlasti o čemu se radi.
Muslimani
su žrtve
- Prvo
se morate upoznati s temeljnim podacima o našem mistu - upozori me Ante Vukoja
na benzinskoj crpki u Smričanima. Dakle, u Vidošima živi 3500 Hrvata uz tridesetak
muslimanskih obitelji u Džebama i Sturbi. I uvik se dobro slagali. Pitajte ih,
svi su bili početkom rata u HVO-u.
-
Ja sam bio policajac u ratu, pa neka neko kaže od muslimana je li mu dlaka s glave
pala - kaže Karlo Krivić.
-
Evo, iz Sturbe iđu muslimani u našu školu. Mala Dalila je prijateljica s mojom
Martinom, uvik dolazi u našu kuću. I lipo. Ali sada oni…
-
Oni su žrtve više politike - ubacuje se Mladen Vukoja.
-
Ko njima brani pravit mejtef i prostor za molitvu? Eno, muslimani iz zaseoka Džebe
su napravili mejtef tako što su nam kazali da će ga pravit, a mi, Hrvati smo im
pomogli. Ali minaret koji tu nije bio ni u turski vakat…?
-
Istina - dodaje Ante.
-
Mi smo uz to dopustili da mejtef u Džebama dobije vodu iz seoskog vodovoda besplatno.
Bože moj, oni su manjina, a zna se da je u BiH teško svakom koji pripada manjini.
Zato ne volim da nas razvlačite po novinama, a mi pravi. Nakon početka gradnje
mejtefa, Vidošani, predvođeni općinskim vijećnikom Jakovom Perkovićem, po?inju
potpisivati peticiju s pitanjem:
-
Jeste li za rušenje nelegalno sagrađenog objekta? Do sada se 1500 Vidošana izjasnilo
protiv gradnje mejtefa, odnosno džamije.
-
Temeljno je pitanje je li izgradnja objekta, bilo da se zove mejtef ili džamija,
legalna, ima li sve dozvole - priča nam Jakov Perković.
-
A pokazalo se da taj objekt nema ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu. To je naprosto
objekt koji se gradi na crno, bez ikakve dokumentacije. Gdje mi to živimo? Moje
riječi može ti potvrditi i općinska inspekcija koja je zabranila daljnje radove
i donijela rješenje o rušenju objekta.
Porazgovaraj
s Fikretom Sitnićem, pomoćnikom načelnika za prostorno uređenje i inspekcijske
poslove. Fikret nas je korektno primio i kazao kako zna da se priča o mejtefu
u Sturbi ispolitizirala.
Mejtef
ili džamija
-Sve
vam mogu kazati u dvije rečenice - veli Fikret.
-
Naš inspektor Hrvoslav Perković je utvrdio da se radi o bespravno podignutom objektu
koji treba srušiti. I mi smo izdali rješenje za to. Premda inspektorov pravorijek
ne odgađa izvršenje, dopustili smo Islamskoj zajednici, koja to radi, da se žali
županijskoj vlasti. O drugim stvarima ne želim razgovarati. Bit ove priče je u
pitanju jesu li muslimani Sturbe željeli napraviti mejtef ili džamiju.
Mejtef
je molitveni prostor, a džamija ima minaret. Svi Hrvati s kojima sam razgovarao
nemaju ništa protiv izgradnje mejtefa. Ali priznaju da bi im smetao minaret, koji
tu nije postojao ni u vrijeme Osmanskog Carstva. Pa sumnjaju da je na djelu islamizacija
Federacije BiH.
-
Nemojmo si lagati, u BiH se minaretima ograđuje prostor i šalju poruke - kaže
Perković.
- U
Vidošima nije bilo nikada minareta, pa zašto bi sada. Ja otvoreno tvrdim da je
to politizacija uoči izbora s dalekosežnim posljedicama. To je režija čelnog čovjeka
Islamske zajednice efendije Mustafe Cerića i njegovih političkih istomišljenika
na čelu s Harisom Silajdžićem.
Mi
ovdje to dobro znamo, ali to u Hrvatskoj i svijetu nitko ne zna. Pa ispadamo kreteni
što nismo multi-kulti. Da ne bi. Nazovi imama Huseina Topalovića, nazovi Hikmeta
Hodžića, glavnog čovjeka iz SDA koji je alfa omega Bošnjaka u Livnu.
Nazovem
Hikmeta Hodžića i kažem mu da sam čuo kako je on glavni čovjek Bošnjaka u Livnu.
A on mi veli da sa spomenutim slučajem džamije u Sturbi nema ništa, te da on nije
ni vijećnik ni zastupnik. Kasnije mi rekoše da je Hikmet županijski ministar prostornog
uređenja, pa ga ponovno nazvah.
-
Čuj, ti, novinaru, znaš li ti da sam ja na važnom sastanku i da me ti problemi
ne zanimaju - ukori me Hikmet.
-
Samo me zanima ko ti dade moj broj telefona. Pokušao sam kazati odakle mi broj
telefona, ali je Hikmet isključio mobitel. Onda sam nazvao imama Huseina Topalovića
iz Golinjeva. Veli da je u Kaknju, a na pitanje kako to da su pričali o izgradnji
mejtefa, pa pokušali napraviti minaret, Husein je kazao:
-
Mi smo to samo onako... Mi smo htjeli podići samo dva-tri metra, da se zna da
je vjerski objekt. I šta komu smeta da mi muslimani imamo vjerski objekt?
A
na pitanje tko to financira, imam Husein veli da je to donacija. Nije želio odgovoriti
čija donacija. Hrvati će kazati da radove izvodi tvrtka SULA iz Tešnja, odnosno
njezina hrvatska inačica iz Makarske. A na početku radova tu su došli zaštitari
na čijim je „resovima“ pisalo SIRA.
-
To nas je najviše iznerviralo. To je provokacija doći na bauštelu sa zaštitarima.
Što su mislili, da ćemo ih napasti - ljutito kaže Ante Vukoja. Dođem na Sturbu
gdje se nalazi tridesetak kuća, pola hrvatskih, a pola bošnjačkih.
Po
slučajnom izboru naletim na Vinka Mišića. Ne želi se slikati, ali veli da on i
njegovi stoljećima žive u slozi, a da im politika uvaljuje zavadu. Isto mi rekoše
pred jednom muslimanskom kućom. Nitko ne želi ništa kazati osim Hilmije Hozo.
-
I meni krivo da nas je tu zavadilo - veli Hilmija. Mi uvik lipo slagali, a nu
sada… Na moje pitanje tko je kriv za sve to, Hilmija je imala jasan odgovor.
-
Vi ste iz “Slobodne”. A ja ću vam slobodno reći najviše su krivi oni koji ne daju
da svak gradi i radi šta oće i moli se di oće i kako oće. A najteže mi je sad
proć selom i gledat oće li me pozdravit susjed katolik i oću li ja njega pozdravit.
Ruši
se muslimanski vjerski objekt u Livnu nakon što je 1.500 Hrvata potpisalo peticiju
Građevinska
inspekcija općine Livno dostavila je rješenje Medžlisu islamske zajednice u Livnu
kojim naređuje da se u roku od sedam dana sruši ozidani dio džamije u selu Sturba,
jer je riječ o bespravnoj gradnji za koju ne postoji lokacijska i građevinska
dozvola!
Glavni
livanjski imam Dževad Hadžić potvrdio je novinarima da je izgradnja ovog vjerskog
objekta obustavljena i da je na rješenje inspektora uložena žalba koja ne odgađa
izvršenje rješenja, ali da se rušenju ozidanog nije pristupilo iako je rok utvrđen
rješenjem istekao 25. lipnja.
Imam
Hadžić tvrdi da nije postojao nijedan razlog za toliku žurbu inspekcije za izdavanje
rješenja o rušenju, te da je Islamska zajednica krenula u izgradnju mesdžida,
a ne džamije smatrajuži da nečini nikakav prekršaj jer su iste takve objekte izgradili
u Kablićima i Potkraju, a usporedo s izvođenjem radova pribavljali su potrebnu
dokumentaciju.
Mještani
hrvatske nacionalnosti u Sturbi i okolnim selima traže da se postupi po rješenju
inspekcije, odnosno da se odmah ukloni izgrađeni vjerski objekt, a njihovi predstavnici
kažu da su Hrvati spremni nakon toga sjesti za stol i razgovarati da bi vidjeli
kakav to vjerski objekt žele graditi njihovi susjedi Bošnjaci.
Peticiju
za rušenje do sada izgrađenog objekta potpisalo je oko 1.500 Hrvata iz Sturbe
i okolnih sela. Policijske ophodnje danonoćno dežuraju pored desetak bošnjačkih
kuća u Sturbi.
Slušajući
emisiju na Radio Livnu povodom nesuglasica glede gradnje vjerskog objekta u Sturbi,
mnoge stvari postale su jasnije. Kao prvo, jedno je nesporno, a to je da je započeta
gradnja ilegalna, bez lokacijske i građevinske dozvole. To su i sami Bošnjaci,
organizatori tog projekta potvrdili i za taj se postupak ispričali.
Izjava
Fikreta Sitnića (SDA), pomoćnika načelnika za gospodarstvo i inspekcijske poslove
općine, o legalnosti ovog objekta, nije ništa drugačija. Zaključak koji slijedi
- kome je potrebno da se dižu nacionalne tenzije između hrvatskog i bošnjačkog
stanovništva? Odgovor - Islamskoj zajednici. Dževad Hadžić, glavni livanjski imam
u svom interview-u toj postaji, svu stvar "opravdava" ramazanskim terminom,
tj . dosadašnjom višegodišnjom ne mogućnošću obavljanja vjerske službe, i kako
dalje navodi, "nisu htjeli dozvoliti da im se to opet ponovi" te "nevidi
što je tu sporno".
To
znači ni manje ni više, prvo bi se napravio objekt, bez ikakvih suglasnosti mještana
i neophodnih zakonskih odobrenja, a onda bi se pristupilo "papirologiji".
Imam
nije ni znao da treba pitati i MZ, ali izgleda da mu ni to nije bilo bitno. Bitno
mu je bilo krenuti u akciju, nepotrebno zaoštriti situaciju, a onda sve opravdavati
"nesporazumom". Doista ne odgovoran postupak glavnog livanjskog imama
i njemu sličnih, koji bi trebali znati da jedan takav potez bez suglasnosti i
neophodnih dozvola nadležnih institucija, dovode cijeli projekt u pitanje.
Da
ne govorimo o stvaranju nepotrebne napetosti susjeda u Sturbi, pa i šire. Tolerancija
i pozivanje na suživot islamskog čelnika su izgleda samo prazne parole namjenjene
javnosti. Hrvati bi trebali ovakvu situaciju da stave u kontekst reciprociteta
gradnje katoličkih vjerskih objekata u sredinama gdje je bošnjačka većina. Svima
je poznato kako teče proces traženja dozvole za izgradnju crkve u sarajevskom
naselju Grbavica, o čemu je kardinal Puljić dosta puta govorio. I ne samo tu.
I
na kraju, kršćanska subraća, u zemljama poput Turske, S. Arabije ili Irana, mogu
samo sanjati o gradnji svojih vjerskih objekata. Mnogi od njih prisiljeni su molitvu
i službu Božju obavljati, kao kršćani prije 2000 godina u rimskim katakombama.
A upravo iz jedne od ovih zemalja, najvjerojatnije dolaze neophodna sredstva za
gradnju spornog objekta u Sturbi.
Zaista,
sami Bošnjaci bi se trebali znati da su prošla vremena kad se moglo raditi što
se htjelo. Dogovor je jedina osnova na kojoj se temelji suživot, a nadajmo se
da to stvarno i žele.
Mještani
hrvatske nacionalnosti u livanjskim selima Vidoši, Drinova međa i Sturba žestoko
su se usprotivili izgradnji džamije u dijelu Sturbe u kojem žive Bošnjaci, pa
je općinska inspekcija rješenjem od 11. lipnja zabranila izvođenje radova na ovom
vjerskom objektu, javio je dopisnik Srne.
Oko
3,5 tisuće Hrvata, prenosi spomenuta agencija, tvrde da u Sturbi nikada nije bilo
džamije, a za početak radova na ovom objektu smatraju odgovornim pomoćnika načelnika
za privredu i inspekcijske poslove opštine Livno Fikreta Sitnića (SDA), koji je,
navodno, dao suglasnost za izgradnju vjerskog objekta za koji nije provedena procedura
pribavljanja lokacijske dozvole i odobrenja za građenje.
Hrvati
koji žive u Mjesnoj zajednici Vidoši smatraju da se džamija u Sturbi ne može graditi
bez njihove suglasnosti, pa su formirali Odbor za potpisivanje peticije protiv
izgradnje ovog vjerskog objekta koju je za dva dana potpisalo više od tisuću mještana,
a za subotu je najavljeno i okupljanje mještana hrvatske nacionalnosti koji zahtijevaju
rušenje prizemlja i prvog kata izgrađene džamije.
Glasnogovornik
Uprave policije MUP-a Livanjskog kantona Ivica Vrdoljak potvrdio je lokalnom radiju
da je izgradnja džamije u Sturbi podigla nacionalne tenzije između hrvatskog i
bošnjačkog stanovništva u tim selima. On je rekao da su policiji u Livnu prijavljene
prijetnje nekih mještana bošnjačke nacionalnosti i da će policijske pophodnje
obilaziti područje na kojem je prije petnaestak dana počela izgradnja džamije.
Kulturno
umjetničko društvo "Rudine" župa Vidoši, 23.travnja 2010.godine, Povodom
18. obljetnice obilježavanja dana obrane Livna nastupa na Večeri livanjskog folklora
kulturno-umjetničkih društava iz Livna na gradskom Trgu kralja Tomislava. (http://www.kud-rudine.com)
Zavod
za javno zdravstvo Hercegbosanske županije analizirao je 44 uzroka vode iz osnovnih
i srednjih škola ove županije. Svi ispitivani uzorci vode s fizikalno - kemijskog
stajališta odgovaraju odredbama Pravilnika higijenskoj ispravnosti vode, dok je
bakteriološkom analizom utvrđeno 14 uzoraka vode koji ne odgovaraju propisima
zbog koliformnih i feklanih bakterija.
Najviše
bakteriološko neispravnih uzoraka utvrđeno je u osam škola u Livnu koje vodu koriste
iz mjesnih vodova. To su područne škole: Megdan, Vidoši, Golinjevo, Bila,
Dobro, Držanlije, Guber i Zabrišće. (vladahbz/rtg)
HB
Wind nastavlja s projektom unatoč odluci OV Livno
Nakon
posljednje sjednice OV Livno na kojoj se, među ostalim, raspravljalo i o prijedlogu
Sporazuma koji je tvrtka HB WIND d.o.o. predložila Općinskom Vijeću, a vezano
za izdvajanje dodatnih financijskih sredstava s ciljem razvoja općine, posebice
MZ Vidoši, priopćenjem za javnost oglasila se uprava tog poduzeća.
U
priopćenju se ističe da su, sukladno zaključku sa predzadnje sjednice livanjskog
općinskog zakonodavnog tijela, prvobitnu financijsku potporu, mimo redovite koncesijske
naknade, sa 240.000 KM na godišnjoj razini uvećali na 650.000 KM. Sredstva bi
se isključivo koristila za razvoj lokalne zajednice vezano za infrastrukturu i
ostale potrebe, no, na žalost, kako u priopćenju stoji „određeni vijećnici su
na politikantski način pokušali opstruirati i uskratiti davanje suglasnosti o
koncesiji, što im je na kraju i uspjelo preglasavanjem“. Budući da je osnivač
tvrtke HB WIND podrijetlom iz Livna, tvrtka je odlučna da, unatoč negativnom mišljenju
vijećnika, pomogne razvoj lokalne zajednice.
Sva
sredstva za razvoj bit će kanalizirana isključivo putem županijskih tijela vlasti,
budući da je Županija prepoznala značaj i vrijednost projekta za zajednicu. (livno-online.com)
Novo
kulturno umjetničko društvo počelo je djelovati u livanjskoj općini, točnije u
župi Vidoši pod imenom Rudine. Više o svemu razgovarali smo s Zoranom Čečurom,
predsjednikom društva i Josipom Perkovićem, tajnikom. (8.3.2010. Izvor: Radio
Livno, Download,
33,9 MB, 37:04 min.
Na
livanjskoj tržnici i u vrijeme pazarnih dana, pojavljuju se velike količine lažnog
meda. Niske cijene, sumnjivo podrijetlo samo su neki od pokazatelja nekvalitetnog
meda, što uvelike otežava posao domaćim pčelarima. Govori predsjednik županijske
Udruge pčelara “Vrisak”, Marko Bandov. (Izvor: Radio Studio N)
Federalni
ministar industrije, energije i rudarstva Vahid Hećo i generalni direktor Elektroprivrede
HZ Herceg-Bosne Matan Žarić dogovorili su s prijemijerom Hercegbosanske županije
dr. Nediljkom Rimcem plan spašavanja livanjskog Rudnika Tušnica, koji se zbog
otežanog plasmana lignita i zastarjele opreme našao gotovo pred samim zatvaranjem.
Naime,
prema postignutom dogovoru na ovom sastanku, koji je održan u Livnu, daljnja sudbina
Rudnika ugljena Tušnica i njegovih stotinu i pet zaposlenih, trebala bi najviše
ovisiti o federalnoj vladi i Elektroprivredi HZ Herceg-Bosne.
Ipak,
županijska vlada je ta koja u ovom slučaju treba povući prvi potez, i to na način
što vlasništvo nad tim poduzećem treba prepustiti federalnoj vladi.
EP
rudnik ne treba
-
Želimo da Rudnik Tušnica bude suport termolektrani koja se namjerava graditi u
Kongori, te da taj radnik bude i jedan od oslonaca Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne
- istaknuo je Vahid Hećo.
Prvi
covjek Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne je priznao kako u ovom trenutku livanjski
rudnik ugljena nije potreban toj Elektroprivredi iz jednostavnog razloga što ona
u svom sastavu nema ni jednu termoelektranu.
Medutim,
kako je rekao, u nekoj zajedničkoj suradnji s Elektroprivredom BiH, ciji je, također,
federalna vlada većinski vlasnik, možda se nade interes i riješi problem plasmana
livanjskog ugljena.
Rudnik
Tušnica je u krajnje nezavidnoj situaciji i, kako svi ovi planovi ne bi bili uzaludni,
nužna mu je hitna financijska potpora. O tome se, takoder, razgovaralo na ovom
sastanku, te je tako postignut dogovor i o njegovoj financijskoj konsolidaciji,
kao i ulogama koje ce u ovom slucaju imati svi zainteresirani subjekti.
Kasno
za tekstilce
Kamo
sreće da je ovakav sastanak održan prije dvije godine, ističe Niko Barać, direktor
Rudnika ugljena Tušnica.
-
Bilo bi nam jasno kamo idemo i čemu se možemo nadati - kaže on.
Nada
u ovom slucaju nije sporna, no samo je sada pitanje ispunjenja danih obecanja
na ovom sastanku. Zakasni li se s realizacijom obećanog, Tušnica bi lako mogla
doživjeti sudbinu livanjske Tvornice vunenih tkanina Livtex, koja je nakon sličnih
obecanja ipak završila u stečaju koji bi vrlo lako mogao značiti njezinu potpunu
likvidaciju.
Predsjednik
Vlade Hercegbosanske županije dr. Nediljko Rimac, ministar gospodarstva Vlatko
Zrlić, pomoćnik ministra za rudarstva Mate Šiško održali su danas sastanak s federalnim
ministrom energetike, rudarstva i industrije Vahidom Hećom i njegovim suradnicima,
direktorom Elektroprivrede HZ HB Matanom Žarićem i predstavnicima RU Tušnica o
rješavanju pitanja rudnika ugljena Tušnica. Nakon analize trenutačnog stanja u
rudniku dogovoreno je da RU Tušnica dostavi županijskoj vladi i Federalnom ministarstvu
energetike, rudarstva i industrije dokumentaciju o rudniku, poput bilance stanja
i bilance uspjeha poduzeća, strukture radne snage, popisa raspoložive radne snage
i slično, te da se žurno pristupi provođenju revizije poslovanja RU Tušnica.
Nakon
provedene revizije dogovorit će se daljnje aktivnosti vezane za rješavanje problema
poslovanja rudnika ugljena Tušnica. Direktor Elektroprivrede HZ HB Matan Žarić
istaknuo je da je za Elektroprivredu ekonomski neisplativo preuzimanje rudnika,
ali da će se postupiti po Odluci federalne Vlade jer je Vlada FBiH vlasnik obiju
elektroprivreda. Također, direktor Žarić je istaknuo energetski značaj ovog
područja koji može biti i okosnica razvoja cijele županije. S obzirom da se u
javnost dosta raspravlja o Odluci federalne Vlade o gradnji termoelektrane u Kongori,
ministar Hećo je istaknuo da će federalno ministarstvo organizirati okrugle stolove
o termoelektrani kako bi se javnosti predstavile dobre i loše strane izgradnje
jednog takvog objekta.
Naglašeno
je da se termoelektrana ne može graditi bez suglasnosti lokalne zajednice, a kako
bi se stekao uvid o tome kako izgledaju termoelektrane u Europi, ministar Hećo
je istaknuo da će federalno ministarstvo organizirati posjet političkih predstavnika
i novinara Kölna gdje također postoji termoelektrana. (Livno Online)
Na
području općine Livno ima oko dvije tisuće neoženjenih muškaraca i neudanih djevojaka
životne dobi od 30 do 50 godina. Porazni i zabrinjavajući su to podaci za ovu
općinu do kojih je prije dva mjeseca došao fra Božidar Blažević, župni vikar u
livanjskoj župi Vidoši. Zabrinjavajuće je takoder da se taj broj iz godine u godinu
povećava, a fra Božidar se boji da bi ovo mogao biti problem koji će potpuno promijeniti
demografsku sliku ove općine.
Strah
od braka
U maloj
župi Vidoši ima oko dvije stotine neoženjenih i neudanih, a kako nam je rekao
fra Božidar, mnogi su razlozi zašto je tomu tako. “Jedan od najvećih razloga,
posebice za muškarce, posljedice su koje je na njihovo zdravlje ostavio rat, ali
i to što su mnoge djevojke u potrazi za životnom srećom i sigurnijom perspektivom
otišle u zapadnoeuropske zemlje. Potom, moram spomenuti i ovisnost o alkoholu
i drogama medu muškarcima. Takoder, mnogi muškarci imaju strah od braka i odgovornosti,
a jedan od razloga je i što se roditelji postavljaju egoistički kako bi sina ili
kćerku vezali uz sebe i tako osigurali sigurniju starost. Naime, neke majke su
posesivno vezane uz svoju djecu i ne mogu se pomiriti da njihovu djecu dobije
netko drugi. Zbog toga u brakovima mladih parova često dolazi do neslaganja i
konfliktnih situacija, jer majke ne prihvaćaju drugu osobu da ude u njihov svijet
i njihovu obitelj”, pojašnjava fra Božidar, napominjući da ne treba zanemariti
ni materijalne uvjete. “Poslije rata mnogi su se borili da osiguraju sebi stan,
dobar posao, no s obzirom na cjelokupnu situaciju u našoj zemlji, mnogima je to
teško polazilo za rukom, pa su godine prolazile, mnoge je vrijeme pregazilo i
sada su jednostavno odustali od ženidbe, odnosno udaje”, kaže fra Božidar.
Pad
nataliteta
Fra
Božidar napominje da ima i onih koji previše biraju, traže savršenu osobu i misle
da takve postoje na svijetu. “Takvi ne mogu shvatiti da što više biraš, više mana
nalaziš na osobi, polagano ulaziš u duboke godine i onda na kraju ostaješ sam”,
kazao je napominjući da je zabrinut zbog ovakve situacije jer, prema njegovom
mišljenju, ukoliko se ona ne promijeni, moglo bi doći do pada nataliteta. “Ukoliko
do toga dode, posljedice ce biti katastrofalne, posebice stoga što se i ovo malo
ljudi koje je ostalo u općini masovno seli. Vec sada je, u nekim župama, mortalitet
znatno veći od nataliteta”, upozorio je.
U
životu moramo riskirati
“Pokušavamo
na mnoge načine ohrabriti ljude da uvijek budu spremni suočiti se sa svim životnim
problemima i da ne budu kukavice, nego da budu odvažni. Zbog toga organiziramo
predavanja u mnogim župama kako bi mladima pokušali uliti samopouzdanje. No, i
pored toga, nekada u životu moramo i riskirati”, rekao je fra Božidar Blaževic
ističući da se takoder stvaraju uvjeti na nacin što se mladi ljudi šalju na studije,
stipendiraju se i nakon studija pronalazi im se posao i time im se stvara sigurna
egzistencija. (Dnevni list)
Krajem
siječnja ove godine osnovano je kulturno-umjetničko društvo "Rudine".
Iako tek formirano društvo broji preko 150 članova koji aktivno sudjeluju na probama
u osnovnoj školi u Vidošima. U društvu djeluju glazbene i plesne sekcije svih
uzrasta.
Kako
nam je rekao Josip Perković, tajnik društva, jedini izvor financiranja je članarina
koja iznosi skromnih 5 KM mjesečno po kućanstvu, ali u društvu se nadaju da će
poduzetnici iz Vidoške župe kao i oni koji žive "vani" aktivno pomoć'i
KUD "Rudine". Prvenstveno u nabavci narodnih nošnji i glazbenih instrumenata.
"Budući
da smo tek novoosnovano društvo ove godine nismo mogli aplicirati za novčanu potporu
iz općinskog i županijskog proračuna. Ipak se nadamo da će vlast ipak skromnim
novčanim sredstvima pomoći našem društvu ", naglasio je Perković.
Prekjučer
je u župnoj crkvi Bezgrješnog začeća BDM u Vidošima kod Livna održano svečano
misno slavlje u povodu dijeljenja službe lektorata dvojici bogoslova banjolučke
biskupije koje je predvodio banjolučki biskup monsinjor Franjo Komarica. Službu
lektorata biskup je dodijelio Anti Vidoviću iz Dobrog kod Livna i Zlatku Matiću
iz Borovice kod Vareša. Biskupa Banjolučke biskupije i nazočne vjernike prvi je
pozdravio župnik župe BDM Vidoši fra Pero Kuliš.
Molite
za duhovna zvanja
U
prepunoj crkvi biskup Komarica u propovijedi je izrazio osobnu radost što je nazočan
na misnom slavlju na kojem dvojica mladih ljudi koračaju putem svećeničkog zvanja.
Istaknuo je značaj svećenika za katolički puk pozvavši nazočne da se mole za duhovna
zvanja, kojih je sve manje. “Sve je manje svećenika i mladi se sve teže opredjeljuju
za poziv svećenika. Sve manje osluškuju Božji glas koji zove jednako, ali ga treba
čuti. Veliki je problem Crkve u cjelini nedostatak svećenika i časnih sestara
i zato vas pozivam da svim srcem molite za duhovna zvanja u banjolučkoj biskupiji
i Crkvi općenito”, kazao je Koramica. Biskup je podsjetio da je trenutačno
šest bogoslova u banjolučkoj biskupiji od kojih se petorica nalaze na školovanju
u Vrhbosanskom bogoslovom sjemeništu u Sarajevu, a jedan se nalazi na pastoralnom
praktikumu u Banjoj Luci.
Sakrament
krštenja
Pod euharistijskim
slavljem biskup Komarica podijelio je sakrament krštenja osmom djetetu Dalibora
i Marine Ivković iz Zagoričana. Čestitavši roditeljima na hrabrosti, monsinjor
Komarica je istaknuo da će mali Kristijan rasti u velikoj obitelji okružen ljubavlju
braće i sestara, a to je sve rjeđe, jer se rađa sve manje djece, najčešće jedno
ili dvoje. “Dragi roditelji, mladi, ne bojte se novog života. Opterećeni budušnošću,
nedostatkom novca često se zaboravlja da svaki novi život vodi proviđenje Stvoritelja.
Krštenje osmog djeteta sretnih roditelja Dalibora i Marine Ivković jest za vas
sve provid vašim savjestima, oni imaju ljubavi, vjere da osmo dijete donesu na
svijet, a neki od vas nemaju hrabrosti ni za jedno”, kazao je Komarica. Krsni
kum malom Kristijanu bio je predsjednik Vlade Hercegbosanske županije dr. Nediljko
Rimac. U sklopu euharistijskog slavlja prvi put je predstavljen i KUD Rudine iz
Vidoša.
Bogoslovi
Službu
lektorata biskup je dodijelio Anti Vidoviću iz Dobrog kod Livna i Zlatku Matiću
iz Borovice kod Vareša. Biskupa Banjolučke biskupije i nazočne vjernike prvi je
pozdravio župnik župe BDM Vidoši fra Pero Kuliš.
Komarica
dolazi u Vidoše gdje će krstiti osmo dijete obitelji Ivković
U
nedjelju, 28. veljače u župnoj crkvi Bezgrješnog začeća BDM u Vidošima kod Livna
s početkom u 10:30 sati svečano pontifikalno euharistijsko slavlje predslavit
će banjolučki biskup mons. Franjo Komarica, uz koncelebraciju Vidoškog župnika
fra Pere Kuliša i povjerenika za duhovna zvanja banjolučke biskupije don Žarka
Vladislava Ošapa. Tom prigodom biskup Komarica će podijelit službu lektorata dvojici
bogoslova banjolučke biskupije, sinu Vidoške župe bogoslovu Anti Vidoviću iz Dobrog
kod Livna i bogoslovu Zlatku Matiću iz Borovice kod Vareša. Banjolučka biskupija
trenutno ima šest bogoslova, njih petorica se nalaze na školovanju u Vrhbosanskom
bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu, a jedan je na pastoralnom praktikumu u Banja
Luci.
Također
će tijekom euharistijskog slavlja biskup Komarica podijelit sakrament krštenja
malom Kristijanu Ivkoviću, osmom djetetu Dalibora i Marine Ivković iz Zagoričana,
a krsni kum malom Kristijanu bit će predsjednik Vlade Hercegbosanske županije
dr. Nediljko Rimac.
Aparati
u Centru za seizmologiju, Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu, registrirali
su u 10.11 sati zemljotres umjerene jačine između Livna i Tomislavgrada. Magnituda
potresa u hipocentru iznosila je 3.5 Richtera, a intenzitet u epicentru je bio
5 stupnjeva Merkalijeve ljestvice. Prema preliminarnim podacima ovaj potres nije
izazvao materijalnu štetu, priopćio je Federalni hidrometeorološki zavod BiH.
Lokacija
>
Danas
je u župnoj crkvi u Vidošima proslavljen patron župe Bezgrešno začeće Blažene
Djevice Marije.
Misno
slavlje predvodio je profesor iz Splita fra Šimun Bilokapić uz koncelebraciju
9 svećenika. Tema propovijedi je bila grijeh od početka povijesti pa sve do današnjih
dana i njegovo nijekanje u suvremenom svijetu. Današnjoj svečanosti prethodila
je trodnevnica koju je u subotu predvodio fra Marko Ešegović meštar novaka. Nakon
mise novaci su se sastali sa Framašima župe Vidoši, sala je bila pretijesna. Novaci
su svjedočili svoj život i svoj svećenički poziv. Drugog dana trodnevnice misno
slavlje je predvodio fra Ivan Kasalo voditelj Frame Livno. Trećeg dana (uočnica)
velikog blagdana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije misno slavlje je predvodio
fra Zoran Tadić župnik iz Bile.
Priliku
za ispovijed sva tri dana imali su župljani kao i hodočasnici pola sata prije
misnog slavlja. Fotografije
>> ..............................................................................................................................................
25.11.2009.
Jučer
je u Lištanima održano takmičenje ministranata Banjalučke biskupije. Ministranti
župe Vidoši su u ministrantskom kvizu osvojili drugo mjesto Pobjedila je župa
Podhum.
Danas
je u župnoj crkvi u Vidošima bilo posebno svečano. Maja Ivković od oca Drage i
majke Tone položila je prve svečane zavjete i pristupila u Kongregaciju školskih
sestara franjevki Krista Kralja. Svečano misno slavlje predvodio je fra Danijel
Rajić uz koncelebraciju šest svećenika. Misno slavlje su uveličali svojom nazočnošću
i sestre franjevke Krista Kralja a da bi svečanost bila što veća pobrinuli su
se članovi FRAME Livno. Crkva je bila pretjesna da primi sve nazočne vjernike.
Zahvaljujemo Bogu na ovakvom daru s nadom da će ovakvih misnih slavlja biti u
budućnosti više.
Danas
je u župnoj crkvi u Vidošima gostovala FRAMA Livno povodom desetogodišnjice njihovog
postojanja. Svojim pjesmama su uveličali misno slavlje na ranoj (đačkoj) misi
kao i na pučkoj misi. Da bi svečanost bila veća potrudio se Ivo Šeparović koji
je svojim pjesmama oduševio župljane.
Dobro
nam došli: Fra Božidar Blažević novi kapelan u župi Vidoši
Rođen
2. siječnja 1961. godine u Banja Luci
1979.
godine završio Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom 1986. godine završio
Filozofsko - teološki fakultet u Sarajevu 1986. godine zaređen za franjevca
svećenika u Banja Luci 1986.-2007. godine radi kao svećenik i vjeroučitelj
u Travniku, Vitezu, Bugojnu, Banja Luci, Splitu, Okučanima i Novoj Gradišci 1990.-1992.
godine predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak " u Vitezu
1991.-1994. godine ravnatelj kreativnog društva "Kruh sv. Ante"
u Splitu 1998.-2004. godine voditelj radio emisije "Živa riječ"
u Okučanima 2001.-2002. godine ravnatelj biskupijskog caritasa u Požegi 1995.-2003.
godine graditelj crkve sv. Vida u Okučanima 2003.-2004. godine osnivač i ravnatelj
dječjeg vrtića "Framice" u Bugojnu 1992.-2007. godine duhovnik za
ovisnike " Zajednice susret" u RH I BiH 1996.-2007. godine osnivač
i menadžer Ive Šeparovića i pjevačke grupe "Bljesak" 2007. godine
stječe titulu magistra znanosti i specijalista menadžmenta neprofitnih organizacija
i socijalnog zagovaranja
Livanjski
kraj izuzetno je bogat likovno nadarenim ljudima. Tu tvrdnju potkrjepljuje i Mirko
Ćubela, amaterski kipar, koji već 10 godina izrađuje razne predmete u drvetu.
Za blagdan Blažene Djevice Marije izradio je kip Gospe za župnu crkvu u Vidošima,
čija je zaštitnica Djevica Marija. Kip je visine dva, a širine pola metra. Na
izradi je radio tri mjeseca, po pet do šest sati dnevno.
Kip
radio tri mjeseca
"Kad
sam prošle godine bio na misi u Vidošima na Veliku Gospu primijetio sam toliku
masu svijeta, ali mi je nešto nedostajalo, osjetio sam neku prazninu u prostoru.
S obzirom da se bavim kiparstvom, odlučio sam izraditi Gospin kip i darovati ga
vidoškoj crkvi. U početku sam htio raditi od kamena, a budući da ni sam mogao
doći do ka mena, jer je to velika masa, odustao sam. Pronašao sam adekvatno drvo
i onda sam se okušao. Izradio sam kip, polako radeći tri mjeseca po pet do šest
sati dnevno”, kazao je Mirko. Djelo je darovao župniku fra Peri Kulišu, kao svoj
dar vidoškoj crkvi. Zanimljivo je da je Mirko, sada 78-godišnjak, kipove počeo
izrađivati prije osam godina. A sve je počelo iz želje da se upotpune umirovljenički
dani.
Galerija
od 40 radova
"Ovim
se bavim više kao iz hobija. Naučio sam raditi pa mi je u umirovljeničkim danima
bilo dosadno.Tako sam se odlučio okušati u kiparstvu. Radio sam u drvetu, a na
nagovor sina i u kamenu, te i skulpture od željeza”, kazao je Mirko.Tako je postupno
uz kuću nastala i galerija u kojoj je izloženo više od 40 prekrasnih Mirkovih
radova, a još toliko, uglavnom skulptura, u kamenu krasi okućnicu. Rad ove uglavnom
daruje prijateljima. Velika mu je želja izraditi raspelo Isusa Krista za groblje
na Megdanu gdje su pokopani njegovi preci. Drvo je već pronašao i vjerojatno će
s prvim ranim jesenskim danima Mirko započeti i izradu raspela.(Dnevni list)
1710 sati Krunica 1730 sati Sveta ispovijed
1800 sati Euharistijsko slavlje
Propovijeda:
Fra Gabrijel Mioč, generalni vizitator
Drugi dan 13.VIII
1710 sati Krunica 1730 sati Sveta ispovijed 1800 sati Euharistijsko slavlje
Propovijeda: Fra Marko Semren, gorički gvardijan
Treći dan
14.VIII
1810 sati Krunica 1830 sati Sveta ispovijed 1900
sati Euharistijsko slavlje 1945 sati - 2015 sati Izlaganje Presvetog Sakramenta
2015 sati Procesija sa svijećama
Propovijeda:
Fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu
VELIKA
GOSPA 15.VIII
0700 sati Sveta misa za domaćice 0830 sati Sveta
misa za bolesnike 1100 sati SVEČANO EUHARISTIJSKO
SLAVLJE 1800 sati Večernja misa i blagoslov djece
Propovijeda:
Fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu
Službeni
glasnik Bosne i Hercegovine Godina XIII Ponedjeljak, 27. aprila/travnja
2009. godine
ODLUKU
I. Arheološko područje - Prapovijesna "Velika
gradina" u Vidošima, općina Livno, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne
i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni
spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 301/51, zk. uložak broj 17 i
dio k.č. 301/1 (u radijusu od 100 m od gradine), zk. uložak broj 17, k.o. Smričani,
općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Na nacionalni
spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva
za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH"
br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07). II. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke,
administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog
spomenika. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu:
Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu
i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o
proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. III. U svrhu trajne zaštite
nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u točki I. stavak 2. ove odluke
utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: · dopušteni su isključivo istraživački
i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje
i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne
i Hercegovine; · nije dopušteno odlaganje otpada; · zona je potencijalno
arheološko nalazište, te stoga nije dopušteno izvođenje bilo kakvih radova koji
bi na bilo koji način utjecali na izmjenu područja i ugrožavanje spomenika, bez
nadzora nadležnih službi zažtite i prisustva arheologa; · prostor nacionalnog
spomenika bit će očišćen, otvoren i dostupan javnosti i može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe. IV. Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni
prostorno-planski spisi koji oprečni odredbama ove Odluke. V. Svatko,
a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i
općinske služe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti
nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu. VI. Ova Odluka
dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno
uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine
i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra u svrhu provedbe
mjera utvrđenih u toč. II. - V. ove Odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu
upisa u zemljišne knjige. VII. Sastavni dio ove Odluke je obrazloženje
sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u
prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII. Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne. IX. Ova Odluka
stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin
Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj
05.1-02-40/09-4 21. siječnja 2009. godine Sarajevo
U
okolici crkve nalazi se Vidoška gradina, jedna od delmatskih utvrda na livanjskom
području koju su Rimljani osvojili i zidovima pojačali (9. godine pad Delmata
pod Rimsku upravu). Gradine su od 4. stoljeća služile i kao skloništa od prodora
Gota, Huna i drugih naroda. Vidoška gradina vjerojatno je bila postaja na rimskoj
cesti prema Saloni.
Na
prostorima župe Vidoši nalaze se brojni (208) srednjovjekovni nadgrobni spomenici
(stećci), svjedoci burne i bogate prošlosti ovih prostora. Većina spomenika je
utonula u zemlju, slabije su klesarske obrade ili su oštećeni. (Vidoši 44, Dobro
23, Lopatinac 8, Smričani 18, Sturba 53, Zagroričani 62). Livanjska općina je
među 4 općine u BiH s najviše stećaka.
Državna
komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na sjednici održanoj od 20. do
26. siječnja donijela je odluke o proglašenju devet dobara nacionalnim spomenicima.
Među njima se nalazi i Vidoška gradina (Velika Gradina). Izvor: Livno Online
_________________________________
Fotografija:
Pogled iz Tribnja na župu
Vidoe, 08/2004.
*
Udaljenost od Kamenskog: 25 km, Trilja 48 km,
Zračne
luke Split 102 km, ibenika (via Dugopolje) 132 km,
Zagreba (via Bihać)
343 km ili 460 km (via Dugopolje).